Župski arhiv                       

Broj: 1/2003 18.II.2003.

- Tragovi kršćanstva u Panoniji sežu u II. Stoljeće. Prvi pisani dokazi o tome potječu od VII. st. pojavom Franačkih misionara.

- Valpovački kraj se od XI. st. nalazio u sastavu Cis-dravsko-Baranjske županije pod upravom Kaločke nadbiskupije i Pečujske biskupije, koja se prvi puta sponiinje 1009. godine.

- Međutim, u svibnju 1251. g. spominje se dioba zemIje Almaš pred Pećujskim kaptolom, braća prepošta File, da su u susjedstvu kupili zemlju pokojhog Aleksa Holmoša u župi Wlko (Valpovo) za 30 maraka, da ju treba podijeliti na tri dijela i to: jedan diosamom Fonchu, drugi Nikoli s bratom, a treći grofu Tomi i njegovom bratu Petru. Iz teksta je vidljivo da je postojala župa u Valpovu.

- Krajem XI. st. 50 župa, medju kojima je i Valpovačka bila u sastavu Osuvačkog arhiđakonata (mjesto Osyagh se nalazilo izmedju Sv. Djurđa i Donjeg Miholjca).

- Za postojanje župe Valpovo potjeće iz 1332. godine kada se navodi u 5. papinom protokolu gdje se kaže "da je župnik Pavao uplatio iznos od 30 banskih denara. Sjedište župnika Pavla "bilo je u "Starom Valpovu" (Eghhaza Walpo) župa je imala naziv Svete Marije Magdalene."

- Turci osvajaju Valpovo 1543. g. i vladaju 144 godine. Od crkava su ostale sačuvane ona drvena u čakancima i zidane u Marjančacima i Gregorjancima. Katolički puk odlazi u susjedna mjesta. Da nisu isčezli kršćanski tragovi, zasluge imaju svećenici franjevci, dolaze među vjernike iz Našičkog samostana.

- Franjevci su potajno obavljali službu Božju po kućama. Njihov položaj bio je reguliran vojničkom Ahdnamom iz 1463. g. koja se dopunjavala Fermanima, pa su slobodnije živjeli, ali su kao siromasi od milostinje. U Valpovo su franjevci povremeno dolazili iz franjevačkog samostana Našice, gdje ih je 1591. g. bilo nekoliko.

- Iz vizitacija crkvenih župa koje je u razdoblju od 1612. do 1618. g. izvršio isusovac Bartol Kašić (rodom Pažanin tada papinski nuncij-prevodilac prvog Sv. Pisma na ondašnje Hrvatsko narječje, a objavljenog tek 2000.-te g.) doznajemo o teškim prilikama za katoličke obitelji kojih je bilo svega desetak. Krivovjerci (luterani) su preuzeli katoličke crkve koje su bile dosta pštećene ratnim osvajanjem. Zaslugom i snalaženjem Bartola Kašića kadija je presudom vratio crkve katolicima.

- Valpovačka župa biva obnovljena 1688. godine i novosagrađena drvena župna crkva je posvećena Svetom Ivanu Krstitelju,

- Župom upravljaju Franjevci sve do 178l. g, kada je preuzima svjetovni dijecezanski kler. Zadnji župnik franjevac bio je fra Ivan Pavlović, a prvi svjetovni župnik Ignac Piškur. Za šivota imenovan je i postavljen kao vicearhiđakon u Valpovu. Sahranjen je 12. IV. l803.g. u 52. godini života u današnjoj crkvi ispod lijevog stupa triumfalnog luka svetišta, gdje su mu zahvalni župljani ugradili spomen-ploču.

- Iz podataka koje je vodila franjevačka provincija Bosna Srebrena iz 1733. g. doznaje se da je izmedju 38 župa koje je ona vodila, da su u sastav valpovacke župe pripadala slijedeća mjesta kao filijale; Šljivoševci, Marjanci i Marjančaci. U to vrijeme u valpovačkom župnom uredu boravilo je tri oca franjevca i jedan u dvorskoj kapeli baruna Petra Prandau.

- Iz kanonske vizitacije zagrebačkog kanonika Josipa Dumbovića u lipnju 1730. g. doznajemo:

- da je crkva bila posvećana Sv. Ivanu Krstitelju u kojoj su smještena tri oltara: prvi ili glavni je posvećen B. D. Mariji sa slikom naslikanom na daski; drugi na desnoj strani Sv. A. Padovanskom takodjer naslikanom na daski... i treći na lijevoj strani Sv. Ivana Krstitelja naslikan na daski. Da župa ima inventar potreban za službu je detaljno nabrajan. Završava sa župnikom o. Stjepanom, franjvac star 53 godine svečanik 28 g., zavjetovan 33 godine a ovdje djeluje već 3 godine. Pripada samostanu u Našicama, gdje vrši službu gvardijana.

- Razdioba župa izmedju franjevaca i svjetovnog klera učinjena je za vladanje carice Marije Terezije. Godine 1754. oduzete su franjevcima osim samo samostanskih župa u Cerniku, Našicama i Virovitici... No dio tih Slavonskih župa dodijeljen je kasnije od Zagrebačke biskupije današnjoj Đakovačkoj i to 1780. godine.

- U vizitaciji 1782. godine se kaže:

Pavao Ladislav grof Esterhazy od Galanthe, milošću Božjom, Apostolske stolice, biskup Pečujski.

 O crkvi !

"Župna crkva u Valpovu podignata je prije 47 godina ( 1735. g.) darežljivošću zemaljskog gospodara Petra Paula barona Prandau od čvrstih matrijala, te se visoka i ukusna (lijepa) dobro ističe. Posvećena je u čast B. D. Marije i blagoslovljena.

Opremljena je s 4 lijepa (ukrašena) oltara" ... i t.d. Slijedi detaljan opis inventara crkve, zvona i drugo.

- Vizitacija 1810. g. izvršena je za Pečujskog biskupa Josipa Kyralia.

"Župna crkva u Valpovu podignuta je 1735. g. od čvrstih materi-jala, darežljivosću zemaljskih gospodara (... titule), ali odmah zatim potresom srušena, bila je 1778. g. obnovljena; u dobrom je stanju, osim tornja, čija bačvasta (cupola) lukovica strši u ruševinama. Posvećena je. Darova nema nikakvih. Ima 5 oltara. Na glavnom oltaru je tabernakul prikladan za ćuvanje Presvetih čestica, ključ se čuva u sakristiji zaključan. Pred presvetim neprestano gori svjetiljka o trošku crkve" Slijedi opis unutrašnjeg inventara crkve: škropila, orgulje, ispovjedaonica, oltari, zastave (11 kom), 5 oltara, krstionica pod korom kod Kristova groba, 16 klupa u crkvi...

- U vizitaciji Iz 1830. g. detaljnije se opisuje gradnja crkve:

da je podignuta na mjestu ispred malene crkve Sv. Ivana Krstitelja 1727. g. - pocetak gradnje. Svetište je prema istoku, nadsvodjena i popločena Kolnskim kamenom, a u lađi pečenom ciglom. Prozora ima 14 u dva reda. Navedene su dimenzije, krov je pokri-ven jelovom šindrom, toranj je obnovljen i ukrašen satom. Zvona su izlivena u Pečuhu veliko 1795. (600kg) i manje 1767. (300kg), koje je blagoslovio u Pečuhu preuzv. ord. Djuro Klima; izgradjena je sakristija s lijeve strane.

- Dolaskom grofova Prandau od 1721.g. zabilješke povijesnih dogadjanja govore o intenzivnom životu župe tj. katoličkih vjernika. O gradjevinskim oblicima crkve kao gradjevine dat je detaljan opis crkve na stranicama Interneta, kao i župnicima te vikarima po godinama iz čega je takodjer vidljivo da je prema ustrojstvu biskupije valpovačka župa bila najveća u biskupiji Djakovačko- bosansko Srijemskoj. Tim razlogom je u novijoj povijesti doživjela podjelu i reoraganizaciju prema okolnim crkvama.

- Zgradu župnog dvora podigli su franjevci 1737. g. kada je znalo biti i do 8 kapelana - franjevaca. Ista je restaurirana 1932.g. i dodana terasa, otvoren hodnik pretvoren je u dvije prostorije, a dodane su kuhinja i smočnica, fasada je popravljena 1981. g.

- Vremenom su se uz objekat crkve gradili gospodarski objekti. Štala, štagalj i stan za kočijaša, koji su 1962. preuredjeni u vjeronaučne prostorije.

- Za župnikovanja Dr. Đuke Marića 1954. g. su došle 5 časnih sestara Družbe kćeri milosrdja T.S. Sv. Franje rezidencijom iz Blata na Korčuli, nakanom boljeg organiziranja župe i duhovnosti. Troškove uzdržavanja snosi župa na temelju sklapanih ugovora.

- Prva Sjednica orkvenog Odbora RKT župe Valpovo održana je 26.11. 1933. godine.

- Izgradnjom Doma časnih sestara 16.11. 1998. g. upravljanje je župom uz odgovornost župnika preuzelo po novom ustrojstvu biskupije Župsko Ekonomsko vijeće (...?) i župsko Pastoralno vijeće 22. IV. 2001. godine. Osnivanjem ovih vijeća uvodi se oblik odgovornosti i ukljucivanje laika u život župske zajednice prema odredbi II. Vatikanskog Svetog sabora-koncila te Sinode Djakovačko- Srijemske biskupije.

- Osnivanjem Župskog - pastoralnog vijeća provedenim tajnim glasovanjem, osnivane su i grupe ili odbori 22. IV. 2001. g. pod vodstvom župnika Preč. g. Josipa Matanovića:

- Evangelizacijska grupa

- Liturgijska grupa

- Odbora za Karitas

- Odbor za gradnju i popravke

- U novi oblik župske zajednice povremeno se ukljućuju u edukacijskom smislu riječi - predavanjima i razgovorima biskup Đuro Hranić te dekan Marko Peulić župnik iz  Petrijevaca. Svake nedjelje na radiju je nedjeljna pouka dotične nedjelje koju pripremaju svečenici dekanata.

- Održavanje raznih crkvenih i prigodnih svečanosti blagdana, mladih misa te putovanja u obliku vjerskog turizma sve su više prisutna u valpovačkoj župnoj zajednici. Župna crkva ima od 1956. g. crkveni zbor starijih, a unazad dvije godine i zbor mladih - četveroglasni. Ustroj misnog slavlja nedjeljom se odvija redoslijedom : 

- rana sv. misa pučko pjevanje,

- velika sv. misa zbor crkve starijih pjevača, djecja sv. misa,

- i večernja sv. misa ^"zbor mladih."  Svi pjevači jednom u godini upriličjuju hodočašće drugim župskim zajednicama.

- Redovnička zajednica č. sestara Družbe kćeri Milosrdja T.S. Sv. Franje - Zagreb zastupljene su po č.s. Provincijalki S.M. Emili Barbarić kojih u 2003. godini ima troje. (č.s. Fides, -nadstojnica i vjeroučitelj, č.s. Fanita sakristanka i voditelj zbornog pjevanja stcarijeg zbora te Dječjeg školskog zbora (oko 40 -tak) i č.s. Gracija domaćica kao i prema potrebi).

- Katehetski centar župe Valpovo izgradjen je na mjestu gospodarskih zgrada u II. 2000. i 2002.g. za župnikovanja Preč. g. Josipa Matanovića. U Katehetskom centru za obavljanje duhovne i druge vjerske potrebe uredjene su  prostorije:

- za molenje i održavanje sv. misa - kapela pomoćna

- vjeronaučne učionice (dvije)

- pjevaonica

- župni arhiv i knjižnica

- pomoćne prostorije i sanitarni čvor te garaže

- čajna kuhinja

- Djelatnosti vjerskog organiziranja su:

- biblijska grupa                     

- vjeronauk za školsku mladež, bračne pouke  starijih

- preavanja duhovnih obnova

- prvopričesničke i krizmene priprave

- susreti svećenika sa staleškim potrebama

- Crkva kao objekt je u dosta lošem stanju. Temelji su bili navlaženi površinskiom vodom. Svodovi su ispucani zubom vremena i potresima. Inventar i oprema crkve iznutra kao i izvana je takodjer za generalnu obnovu. Obnova je zapocela u X. mjesecu 2002. godine. Financiranje je za sve radove iz više izvora: Darovi sponzora - oraganizacija i poslodavaca, sredstva vjernika - gradjana Valpova preko povjerenika mjesečno po domačinstvu 20, 00 kn i financiranje iz proračuna Grada Valpova. Po izradi projektne dokumentacije i drugih Zahtjeva prema zakonskim odredbama dofinanciranje je obečano iz proračuna Županije te Ministarstva za kulturu Republike Hrvatske.

- Odnosi izmedju vjerskih i državnih vlasti, a napose Gradskog poglavarstva su vrlo dobri. Ove strukture vlasti za sada imaju "sluha" za potrebe vjernika katoličke vjeroispovjesti. Od drugih crkava na području valpovštine zapaženo je djelovanje  "Pentekostne crkve" - bogomolja je u ulici Novo Belišće. "Evangelistička crkva" u Belišću. Povremeno se sa propagandnim materijalom zamjećuje djelovanje "Sluge Jehovini". Pravoslavnh vjernika ima vrlo malo (2%) , koji namaju službu Božju a crkva je smještena u Osječkoj ulici (oštećena u domovinskom ratu) Ima pokušaja njihove obnove, ali su dosta neorganizirani. Od svih spomenutih nijedna vjeroispovjest ne pokazuje sklonost k Ekumenizmu ili suradnji na službenom planu.

Kronološki pregled župe Valpovo izradjen je prema dokurnentaciji iz župnog arhiva. Podaci su vjerodostojni i prema potrebi se mogu nabrojiti za mjerodavni izvori.

Za ispravnost navoda odgovara:

Dragan Milošević arhivar